SARAJEVO, 19. oktobar 2023. ¨C Nakon usporavanja u 2023, o?ekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024, u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi ni?a inflacija trebalo da doprinese rastu raspolo?ivog dohotka i pru?i podr?ku potro?nji, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvje?taju Svjetske banke.
Tempo rasta koji ?e region zabilje?iti u 2024. bit ?e br?i nego u 2023, ali stopa rasta mo?e biti ni?a za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvje?taja. Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Tabela. Izgledi za Zapadni Balkan, 2020-2025.
Razlike u odnosu na projekcije iz aprila 2023. (u procentnim poenima) | |||||||||
| 2020 | 2021 | 2022 | 2023e | 2024f | 2025f | 2023e | 2024f | 2025f | |
| Realni rast BDP-a (u %) | |||||||||
| Albanija | -3.3 | 8.9 | 4.8 | 3.6 | 3.2 | 3.2 | 0.8 | -0.1 | -0.1 |
| Bosna i Hercegovina | -3.0 | 7.4 | 3.9 | 2.2 | 2.8 | 3.4 | -0.3 | -0.2 | -0.1 |
| Kosovo | -5.3 | 10.7 | 5.2 | 3.2 | 3.9 | 4.0 | -0.5 | -0.5 | -0.2 |
| Sjeverna Makedonija | -4.7 | 3.9 | 2.1 | 1.8 | 2.5 | 2.9 | -0.6 | -0.2 | 0.0 |
| Crna Gora | -15.3 | 13.0 | 6.4 | 4.8 | 3.2 | 3.1 | 1.4 | 0.1 | 0.2 |
| Srbija | -0.9 | 7.5 | 2.3 | 2.0 | 3.0 | 3.8 | -0.3 | 0.0 | 0.0 |
| ?est zemalja Zapadnog Balkana | -3.0 | 7.8 | 3.3 | 2.5 | 3.0 | 3.5 | -0.1 | -0.1 | 0.0 |
Izme?u zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio sna?niji od o?ekivanog, ?emu je izme?u ostalog doprinijela uspje?na turisti?ka sezona, a u 2024. se mo?e djelimi?no usporiti. Prema projekcijama, rast ?e se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem pove?anja potro?nje i investicija.
?Uprkos vi?estrukim ?okovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilje?e rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siroma?tva, ?to ukazuje na sna?ne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona,¡° rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. ?Ohrabruje ?injenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope. Me?utim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, ?to zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u odr?ivi rast,¡° zaklju?ila je ona.
Uprkos o?ekivanjima, tr?i?te rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je da ja?a u 2023. Prosje?na stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla je novu istorijski najvi?u vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsna?niji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je me?u najzna?ajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, u?e??e u radnoj snazi jo? uvijek je nisko, ?to, uz dubok rodni jaz, ote?ava dalje smanjenje siroma?tva.
Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za ve?e u?e??e u radnoj snazi, ve? i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvje?taju. Pored tih napora, potrebni su i br?a zelena tranzicija i ve?i obim ulaganja u pove?anje otpornosti na elementarne nepogode, izme?u ostalog i u poljoprivredi.
?Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najzna?ajnije uti?u su?e, skra?ivanje godi?njih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako za?tite poljoprivredu od prirodnih rizika i u?ine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da pove?avaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da odr?ivo proizvode vi?e kvalitetne hrane za doma?e potrebe, ali i za izvoz, izme?u ostalog i u EU¡°, izjavila je Natasha Rovo, vi?a ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvje?taja. ?Za to je potrebno unaprje?enje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo ?to ?ire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi me?u poljoprivrednicima, uz podr?ku sna?nijih javnih institucija koje su od presudnog zna?aja za odr?ivi rast poljoprivrede¡°, dodala je Rovo.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih ?est zemalja u poljoprivredi je zaposleno izme?u sedam i 35 posto stanovnika. Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg kori?tenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvje?taju.
Kontakti:
U Be?u: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
U Beogradu: Gordana Filipovi?, gfilipovic@worldbankgroup.org
U Pri?tini: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
U Skoplju: Anita Bo?inovska, abozinovska@worldbank.org
U Sarajevu: Jasmina Had?i?, jhadzic@worldbank.org
U Tirani: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
Vi?e informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskog izvje?taja za Zapadni Balkan mo?ete na?i ovdje.
