BE?, 17. oktobar 2024. ¨C Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu umjereno ?e se ubrzati tokom 2025. godine, prvenstveno usljed pove?ane potro?nje i investicija, potaknutih rastom kupovne mo?i, stoji u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvje?taja za Zapadni Balkan, koje je danas objavila Svjetska banka.
Svjetska banka predvi?a da ?e ukupni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dosti?i 3,7% u 2025, ?to je 0,2 procentna poena vi?e u odnosu na proljetno izdanje ovog izvje?taja. O?ekuje se da ?e stopa rasta u 2024. iznositi 3,3%, odnosno 0,1 procentni poen vi?e nego ?to je prvobitno bilo procijenjeno.
?Doma?i faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjoro?nom ?e periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati klju?nu ulogu u poticanju izvoza iz ovog regiona¡°, rekla je Isolina Rossi, ekonomistica Svjetske banke i glavna autorica izvje?taja. ?Uprkos pozitivnim izgledima, region je jo? uvijek osjetljiv na vi?e rizika, uklju?uju?i usporeni globalni rast, ponovno pove?anje inflacije, politi?ku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike¡°, dodala je ona.
Tabela 1: Izgledi za Zapadni Balkan, 2021¨C2026
(Realni rast BDP-a po tr?i?nim cijenama u procentima)
|
|
|
|
| Razlika od projekcija za prolje?e 2024. u procentnim poenima | |||||
2021 | 2022 |
2023
| 2024f | 2025f | 2026f |
| 2024f | 2025f | 2026f | |
Realni rast BDP-a (u procentima) |
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
Albanija | 8,9 | 4,9 | 3,4 | 3,3 | 3,4 | 3,4 |
| 0,0 | 0,0 | -0,1 |
Bosna i Hercegovina | 7,4 | 4,2 | 1,7 | 2,8 | 3,2 | 3,9 |
| 0,2 | -0,1 | -0,1 |
Crna Gora | 13,0 | 6,4 | 6,3 | 3,4 | 3,5 | 3,2 |
| 0,0 | 0,7 | 0,2 |
Kosovo | 10,7 | 4,3 | 3,3 | 3,8 | 3,9 | 4,0 |
| 0,1 | 0,0 | 0,1 |
Sjeverna Makedonija | 4,5 | 2,2 | 1,0 | 1,8 | 2,5 | 3,0 |
| -0,7 | -0,4 | 0,0 |
Srbija | 7,7 | 2,5 | 2,5 | 3,8 | 4,2 | 4,0 |
| 0,3 | 0,4 | 0,0 |
?est zemalja Zapadnog Balkana | 7,9 | 3,4 | 2,6 | 3,3 | 3,7 | 3,7 |
| 0,1 | 0,2 | -0,1 |
Ja?anjem ekonomskog rasta ?ivotni standard na Zapadnom Balkanu nastavlja se postepeno pribli?avati onome koji u?ivaju gra?ani naprednijih ekonomija Evropske unije. Me?utim, da bi se o?uvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uklju?uju?i i one navedene u Planu rasta Evropske unije.
?Ekonomska integracija klju?ni je pokreta? rasta malih ekonomija kakve su one na Zapadnom Balkanu¡°, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovaj region. ?Da bi pospje?ile taj rast ove dr?ave bi trebale unaprijediti trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skratiti vrijeme ?ekanja na grani?nim prijelazima te integrirati svoje platne sisteme. Pored toga, rje?avanje demografskih i izazova tr?i?ta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unaprje?enje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog je zna?aja za prelazak sa srednjeg na vi?i nivo dohotka¡°, zaklju?ila je Yu.
Kako gotovo ?etvrtina gra?ana zemalja Zapadnog Balkana trenutno ?ivi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Zapadnog Balkana moglo bi biti klju?ni pokreta? ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija mo?e dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi.
Kako se navodi u izvje?taju, migracije mogu, uz adekvatno upravljanje, smanjiti siroma?tvo, potaknuti izvoz i privu?i investicije, ?to u krajnjem ishodu dovodi do stvaranja radnih mjesta i prijenosa znanja. Primjera radi, doznake mogu pobolj?ati finansijsku situaciju doma?instava migranata. S druge strane, povratak migranata koji su u inostranstvu stekli napredne vje?tine mo?e dovesti do ?priliva mozgova¡° u zemlje porijekla, dok privla?ne visoke zarade u stranim zemljama mogu motivirati one koji ostaju da se obrazuju i unaprijede vje?tine.
U izvje?taju se zemljama Zapadnog Balkana preporu?uje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile:
- Razvoj obuka za stjecanje vje?tina i programa mobilnosti u partnerstvu sa odredi?nim zemljama i pro?irivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
- Unaprje?enje za?tite za migrante tokom ciklusa migracije kako bi se ubla?ili rizici sa kojima se mogu suo?iti i kako bi ih se motiviralo na povratak.
- Omogu?avanje prijenosa kapitala, stru?nosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore.
- Kori?tenje digitalnih alata i unaprje?enje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
Vi?e informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskog izvje?taja za Zapadni Balkan
mo?ete na?i ovdje: www.worldbank.org/eca/wbrer.
***
Kontakti:
Be?: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
Beograd: Gordana Filipovi?, gfilipovic@worldbankgroup.org
Pri?tina: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
Skoplje: Anita Bo?inovska, abozinovska@worldbank.org
Sarajevo: Jasmina Had?i?, jhadzic@worldbank.org
Tirana: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
