SARAJEVO, 20. novembar 2024. ¡ª Bosna i Hercegovina u narednoj deceniji treba ulo?iti 6,8 milijardi $ u za?titu stanovni?tva, imovine i privrede od ?tetnih i rastu?ih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u danas objavljenom Izvje?taju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Bosnu i Hercegovinu.
U izvje?taju se isti?e da bi ?tete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine za ?ak 14 posto. S obzirom da su poplave uzrok preko 90 posto ?teta povezanih s klimom, u izvje?taju se nagla?ava potreba za rje?enjima zasnovanim na prirodi, kao ?to su obnova poplavnih ravnica i o?uvanje treseti?ta, u svrhu pove?anja otpornosti i poticanja ekonomskog rasta.
¡°Klimatske promjene ne predstavljaju samo okoli?ni izazov nego i direktnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju u Bosni i Hercegovini,¡± rekao je Christopher Sheldon, ?ef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. ¡°Nedavne razorne poplave u BiH, posebno u Jablanici, ozbiljan su podsjetnik na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa, koje poga?aju ?ivote, osnovna sredstva za egzistenciju i ?itave zajednice. Poduzimanjem odlu?nih aktivnosti sada, Bosna i Hercegovina mo?e ubla?iti budu?e rizike i otvoriti mogu?nosti za odr?iv rast."
Pravovremena ulaganja u prilago?avanje klimatskim promjenama, naro?ito u infrastrukturu za za?titu od poplava, u velikoj mjeri mogu za?titi ekonomiju zemlje. Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje radnih mjesta, unaprje?enje vje?tina i pove?anje prilika za trgovinu. Projekcije pokazuju da svaki euro (1€) potro?en na prilago?avanje klimatskim promjenama ostvaruje povrat do deset eura (10€), ?to ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa.
Izvje?taj tako?er nagla?ava zna?aj pravedne tranzicije na niskouglji?nu ekonomiju do 2050. To uklju?uje napu?tanje proizvodnje elektri?ne energije iz uglja, pove?anje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao ?to su sunce i vjetar, te unaprje?enje energijske efikasnosti u brojnim sektorima. Kako bi se osigurala pravedna tranzicija, izvje?taj isti?e potrebu za vladinim mjerama za sprje?avanje energetskog siroma?tva i podr?ku doma?instvima s niskim dohotkom.
Da bi se, u skladu s ciljevima Evropske unije, do 2050. postigla nulta neto emisija, o?ekuje se da privatni sektor u?estvuje sa gotovo 90 posto u ulaganjima u dekarbonizaciju, naro?ito u sektorima transporta, zgradarstva i elektri?ne energije.
"Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji od vitalnog su zna?aja za pozicioniranje Bosne i Hercegovine u pravcu odr?ive budu?nosti," rekao je Nicolas Marquier, regionalni menad?er IFC-a za Zapadni Balkan. "Javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno finansiranje ?e biti od klju?nog zna?aja za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na izazove uzrokovane klimatskim promjenama."
Pored fokusiranja na pove?anje otpornosti i prelazak na ?istiju ekonomiju, izvje?taj preporu?uje uspostavljanje sna?nih institucija i regulatornog okvira kako bi se osigurale djelotvorne i odr?ive klimatske mjere.
Grupacija Svjetske banke ve? radi s vlastima u Bosni i Hercegovini, izme?u ostalog, na projektima pru?anja podr?ke za pravednu tranziciju i unaprje?enje kvaliteta zraka.
