WASHINGTON, 17. studenog 2021. ¡ª Prema predvi?anjima, devizne doznake u zemlje niskog i srednjeg dohotka zabilje?it ?e sna?an rast od 7,3 posto i dosegnuti 589 milijardi USD do kraja 2021. Ovaj uzlazni trend nadilazi ranije procjene i potvr?uje otpornost tokova iz 2020. kad su doznake pale za tek 1,9 posto unato? te?koj globalnoj recesiji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19, stoji u danas objavljenom Izvje??u Svjetske banke o migracijama i razvoju.
Drugu godinu zaredom o?ekuje se da ?e devizne doznake u zemlje niskog i srednjeg dohotka (ne ra?unaju?i Kinu) prema?iti iznos izravnih stranih ulaganja i me?unarodne razvojne pomo?i. To dodatno nagla?ava va?nost doznaka u razdoblju gospodarskih neda?a kao presudne slamke spasa za ku?anstva u zemljama iz kojih dolaze migranti, a koji ih tro?e na nu?ne stavke kao ?to su hrana, zdravstvene usluge i obrazovanje.
?Devizne doznake od migranata uvelike su nadopunile dr?avne mjere nov?ane pomo?i obiteljima u financijskim pote?ko?ama uslijed krize uzrokovane pandemijom. Lak?i dotok deviznih doznaka do ku?anstava u financijskoj stisci morao bi biti klju?an dio dr?avne politike u nastojanju da se podr?i svjetski oporavak od pandemije¡±, izjavio je Michal Rutkowski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu za?titu i radna mjesta.
Me?u ?imbenicima koji su doprinijeli sna?nom porastu deviznih doznaka isti?e se odlu?nost migranata da pomognu svojim obiteljima kada im je to bilo najpotrebnije, ?to se nadovezalo na gospodarski oporavak u Europi i SAD-u i na fiskalne poticaje i mjere za o?uvanje radnih mjesta. U zemljama ?lanicama Vije?a za suradnju u Zaljevu (GCC) i Rusiji, oporavak odljeva inozemnih doznaka potpomognute su i vi?im cijenama nafte i posljedi?nom porastu gospodarske aktivnosti.
Devizne doznake do?ivjele su sna?an porast u ve?ini svjetskih regija. Tokovi su rasli 21,6 posto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 posto na Bliskom istoku i sjevernoj Africi, 8 posto u ju?noj Aziji, 6 posto u subsaharskoj Africi te 5,3 posto u Europi i sredi?njoj Aziji. U isto?noj Aziji i na Pacifiku doznake su do?ivjele pad od 4 posto, me?utim ako isklju?imo Kinu, u ostatku regije doznake su porasle za 1,4 posto. Rast doznaka bio je izuzetno sna?an u latinskoameri?koj i karipskoj regiji zbog gospodarskog oporavka u SAD-u, ali i zbog dodatnih okolnosti, kao ?to su reakcija migranata na prirodne katastrofe u domovini i doznake migrantima iz domovine tijekom njihovog tranzita.
Tro?kovi prekograni?nog slanja doznake u iznosu od 200 USD jo? uvijek su previsoki, pri ?emu su u prvom tromjese?ju 2021. dosezali u prosjeku 6,4 posto iznosa doznake, prema Svjetskoj bazi podataka o tro?kovima doznaka Svjetske banke. To je i dalje dvostruko vi?e od 3 posto do 2030., ?to je zadan cilju u sklopu Globalnih ciljeva odr?ivog razvoja. Najskuplje je slati novac u subsaharske afri?ke zemlje (8 posto iznosa doznake), a najjeftinije u ju?noazijske (4,6 posto iznosa doznake). Podaci otkrivaju da su tro?kovi vi?i kad se novac ?alje posredstvom banaka, a ne digitalnim kanalima ili preko platnih posrednika koji nude uslugu uplate i isplate gotovine.
?Kriza se duboko odrazila na tokove doznaka. Stoga je neo?ekivana brzina oporavka dobrodo?la vijest. Za nesmetano slanje doznaka, pogotovo preko digitalnih kanala, klju?no je omogu?iti migrantima otvaranje bankovnih ra?una i osigurati im pristup pru?ateljima usluga slanja novca. Javne politike trebaju i nadalje uklju?ivati migrante, posebice u omogu?avanju pristupa cjepivima i za?tite od zakidanja u primanjima¡±, istaknuo je Dilip Ratha, glavni autor ovog izvje??a i voditelj inicijative KNOMAD.
Predvi?a se da ?e doznake u 2022. nastaviti rasti stopom od 2,6 posto godi?nje u skladu s makroekonomskim prognozama. Me?u najzna?ajnije rizike za izglede globalnog gospodarskog rasta, zaposlenost i priljev deviznih doznaka u zemlje u razvoju spadaju rasplamsavanje epidemije koronavirusa i vra?anje ograni?enja u kretanju. Nadalje, ukidanje fiskalnih poticaja i mjera za o?uvanje radnih mjesta mogli bi umanjiti tokove deviznih doznaka.
Regionalni trendovi u deviznim doznakama
Kako se predvi?a, slu?beno prijavljene devizne doznake u isto?noazijsku i pacifi?ku do kraja 2021. past ?e za 4 posto na 131 milijardu USD. No ako iz obra?una izdvojimo Kinu, porast priljeva doznaka u regiju u 2021. iznosit ?e 1,4 posto, dok se za 2022. godinu predvi?a rast od 3,3 posto. Prema udjelu u bruto doma?em proizvodu (BDP), pri vrhu regionalne ljestvice nalaze se manje zemlje kao ?to su Tonga (43,9 posto), Samoa (21,1 posto) i Mar?alovi Otoci (12,8 posto). Tro?kovi slanja doznake: Prosje?ni tro?ak slanja doznake od 200 USD u regiju pao je na 6,7 posto u prvom tromjese?ju 2021. u usporedbi sa 7,1 posto godinu dana ranije. U pet najjeftinijih koridora u regiji prosje?ni tro?ak iznosio je 2,7 posto, prvenstveno za doznake prema Filipinima. Nasuprot tome, prosjek za najskupljih pet koridora ¨C ne ra?unaju?i koridor od Ju?ne Afrike prema Kini, koji uvelike odstupa od ostalih ¨C iznosio je 15 posto.
Nakon pada od 8,6 posto tijekom 2020., ove godine doznake prema Europi i sredi?njoj Aziji bi prema prognozama trebale porasti za 5,3 posto na [67] milijardi USD zbog ja?anja gospodarske aktivnosti u Europskoj uniji i vi?ih cijena energenata. Za 2022. predvi?a se rast doznaka od 3,8 posto. Trenuta?no su devizne doznake najizda?niji izvor vanjskih financijskih sredstava u regiji. Priljevi su jednaki ili vi?i od zbroja izravnih stranih ulaganja, portfeljnih investicija i slu?bene razvojne pomo?i u 2020. i 2021. Udio doznaka u BDP-u Kirgistana i Tad?ikistana prelazi 25 posto. Tro?kovi slanja doznake: Prosje?ni tro?ak slanja doznake od 200 USD u regiju neznatno se popeo u prvom tromjese?ju ove godine na 6,6 s lanjskih 6,5 posto, najve?im dijelom uslijed velikog poskupljenja na koridoru Turska-Bugarska. .
Rusija je jedna od najpovoljnih zemalja za slanje doznaka po?to se tro?ak slanja spustio s 1,8 posto na 1 posto.
Priljev doznaka u latinskoameri?ku i karipsku regiju mogao bi se u 2021. popeti na rekordnih 126 milijardi USD uslijed solidnog rasta od 21,6 posto u odnosu na 2020. godinu. Najve?e odredi?te doznaka u regiji je Meksiko s udjelom od 42 posto ukupnog priljeva regije (52,7 milijardi USD). Udio doznaka u BDP-u nekih manjih gospodarstava regije prelazi 20 posto: El Salvador (26,2 posto), Honduras (26,6 posto), Jamajka, (23,6 posto) i Gvatemala (18 posto). Posljedice pandemije bolesti COVID-19 te uragana Grace i Ida doprinijele su pove?anju doznaka prema Meksiku i srednjoameri?kim zemljama. Ostali ?imbenici rasta uklju?uju porast broja radnih mjesta i programi socijalne pomo?i u zemljama doma?inima, posebice SAD-u. Porast broja radnika migranata u tranzitu kroz Meksiko i druge zemlje te doznake koje su primili za podmirenje tro?kova ?ivota i putovanja znatno su doprinijeli ovogodi?njem sna?nom rastu. Rast doznaka u 2022. trebao bi iznositi 4,4 posto, najve?im dijelom zbog prognoziranog ni?eg gospodarskog rasta u SAD-u. Tro?kovi slanja doznake: Prosje?ni tro?ak slanja doznake od 200 USD u regiju bio je u prosjeku 5,5 posto u prvom tromjese?ju 2021. ?to je manje u odnosu na 6 posto godinu ranije. . Meksiko je ostao najpovoljnija zemlja za primanje doznaka u skupini G20 s prosje?nim tro?kom od 3,7 posto. No tro?kovi slanja novca u manjim su koridorima ostali bezo?no visoki.
Doznake poslane u bliskoisto?ne i sjevernoafri?ke zemlje u razvoju ove su godine porasle za oko 9,7 posto u 2021. i dosegnule 62 milijardi USD, dijelom zahvaljuju?i i oporavku zemalja doma?ina u Europskoj uniji (poglavito Francuske i ?panjolske) i rastu cijena nafte na svjetskom tr?i?tu, ?to je pogodovalo zaljevskim zemljama okupljenim u GCC-u. Rastu su najvi?e doprinijeli pove?ani priljevi u Egipat (12,6 posto na 33 milijardi USD) i Maroko (25 posto na 9,3 milijardi USD), a va?nu ulogu u pozitivnom pomaku odigrali su i povratak migranata u mati?ne zemlje odnosno migranti u tranzitu. Primljene doznake skokovito su porasle 15,2 posto u Magrebu (Al?ir, Maroko i Tunis) zbog gospodarskog rasta eurozone. Tokovi u nekoliko zemalja pali su 2021., uklju?uju?i Jordan (pad od 6,9 posto), D?ibuti (pad od 14,8 posto) i Libanon (pad od 0,3 posto).U bliskoisto?noj i sjevernoafri?koj regiji, devizne doznake ve? su dugo najve?i vanjski izvor sredstava, ve?i od me?unarodne razvojne pomo?i, izravnih stranih ulaganja, portfeljnih ulaganja u imovinu i zadu?ivanja. Izgledno je da ?e u 2022. doznake rasti po ni?oj stopi od 3,6 posto zbog pandemijskih rizika. Tro?kovi slanja doznake: Prosje?ni tro?ak slanja doznake od 200 USD u regiju je pao na 6,3 posto u prvom tromjese?ju ove godine s lanjskih 7 posto.
Procjenjuje se da ?e rast doznaka u ju?nu Aziju u 2021. dosegnuti 8 posto ili 159 milijardi USD. Vi?e cijene nafte potaknule su gospodarski oporavak i stoje iza naglog porasta doznaka iz zaljevskih zemalja koje zapo?ljavaju preko polovice radnika migranata iz ju?noazijske regije, a pripomogli su i gospodarski oporavak te poticajne mjere u SAD-u. U Indiji su doznake ove godine porasle za oko 4,6 posto na 87 milijardi USD. Pakistan je opet sru?io rekord u primicima s 26-postotnim rastom i iznosom od 33 milijardi USD. Osim uobi?ajenih ?imbenika rasta, ove je godine velik priljev sredstava privukla i inicijativa pakistanskih vlasti PRI kojom se promi?e slanje sredstava slu?benim kanalima. Povrh toga, nestabilna situacija u Afganistanu u 2021. dovela je do neo?ekivanog slanja doznaka afganistanskim izbjeglicama smje?tenima u Pakistanu te obiteljima u samom Afganistanu. Doznake su glavni izvor deviza u regiji i njihov je iznos u 2021. dvostruko ve?i od ukupnih izravnih stranih ulaganja. Tro?kovi slanja doznake: Ju?noazijska regija je s prosje?nim tro?kom od 4,6 posto najpovoljnija me?u svjetskim regijama. No slanje novca u ju?nu Aziju slu?benim kanalima skupo je u usporedbi s neformalnim kanalima koji su i dalje popularni. Provedba politike sni?avanja ovih tro?kova donijela bi obostranu korist radnicima migrantima i vladama zemalja regije.
Stopa rasta doznaka u zemlje subsaharske Afrike ponovno je tijekom 2021. dobila pozitivan predznak ¨C rast je dosegao 6,2 posto, a iznos se popeo na 5 milijardi USD. Kao najve?e odredi?te doznaka, Nigerija je ostvarila umjeren oporavak priljeva, djelomice i zbog sve primjetnijeg u?inka politike preusmjeravanja nov?anih tokova prema bankarskom sektoru. Me?u zemljama sa znatnim udjelom doznaka u BDP-u su Gambija (33,8 posto), Lesoto (23,5 posto), Zelenortski Otoci (15,6 posto) i Komori (12,3 posto). U prognozama za 2022. predvi?a se rast priljeva od 5,5 posto uslijed nastavka gospodarskog oporavka Europske unije i Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava, ali i rizici koji bi doveli do pada priljeva su znatni i povezani su sa ?irenjem delta-soja koronavirusa u okolnostima u kojima je stopa procijepljenosti stanovni?tva regije ispod 5 posto. Tro?kovi slanja doznake: Tro?kovi su u prvom tromjese?ju 2021. dosegli prosjek od 8 posto, ?to je ni?e od pro?logodisnjih 8,9 posto. Iako na migracije unutar zemalja ove regije otpada preko 70 posto ukupnih prekograni?nih migracija, tro?kovi su i dalje visoki zbog malog udjela tokova kroz formalne kanale i primjene deviznih te?ajeva s crnog tr?i?ta.
Podrobniju analizu trendova u migracijama i deviznim doznakama mo?ete prona?i na adresama i . U trideset i petom iznose se najva?niji pomaci u odnosu na one pokazatelje ostvarenja iz Globalnih ciljeva odr?ivog razvoja povezanih s migracijama za ?ije je pra?enje zadu?ena Svjetska banka: pove?anje udjela deviznih doznaka u BDP-u (Pokazatelj 17.3.2), sni?avanje tro?kova slanja doznaka (Pokazatelj 10.c.1) i sni?avanje tro?kova zapo?ljavanja (Pokazatelj 10.7.1).
