ZAGREB, 1. o?ujka 2023. - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Svjetska Banka u Hrvatskoj udru?uju se kako bi se za vi?e od 6000 odraslih osoba s invaliditetom, djece i mladih koji ?ive bez odgovaraju?e roditeljske skrbi ili s problemima u pona?anju osigurala bolja integracija u dru?tvo. Svrha dvogodi?njeg projekta tehni?ke pomo?i Prijelaz s institucionalne na skrb i podr?ku u zajednici za djecu, mlade i osobe s invaliditetom u Hrvatskoj je odmaknuti se od sada?njeg sustava institucionalne skrbi u Hrvatskoj i okrenuti se prema pru?anju usluga takvim pojedincima u sklopu obitelji ili zajednice.
Uspje?ni prijelaz s institucionalne skrbi zahtjeva razvoj alternativnih usluga podr?ke u zajednici, kao i prilagodbe postoje?ih usluga na na?in da one budu dostupne i prilago?ene svima.To uklju?uje osiguranje pristupa?nog stanovanja u zajednici, pristup javnim uslugama, osobnoj asistenciji i vr?nja?koj podr?ci. Sve to zahtjeva i zna?ajne promjene u strukturi osoblja, na?inu rada i prostornim uvjetima. Ovim projektom pru?it ?e se podr?ka domovima socijalne skrbi, njihovim ?ti?enicima te ostalima koji koriste njihove usluge u prijelazu iz institucionalnog u obiteljsko okru?enje ili samostalan ?ivot u zajednici uz podr?ku.
?Aktivna politika deinstitucionalizacije prepoznata je kao jedno od prioritetnih podru?ja u programu Vlade RH, pa tako i unutar sustava socijalne skrbi s ciljem osiguravanja prava na ?ivot u zajednici osoba koje jo? uvijek ?ive u institucijama, a sve s ciljem njihovog uklju?ivanja u ?ivot zajednice na ravnopravnoj osnovi s drugima¡° ¨C naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Pileti?. ?Samim fizi?kim preseljenjem osobe, proces deinstitucionalizacije nije zavr?en, ve? upravo suprotno, tek je zapo?eo. Stoga su pove?anje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga, uz regionalnu ravnomjernost i dalje reformski prioriteti za Hrvatsku. Alternativni oblici ?ivota i usluge u zajednici, koje je potrebno kontinuirano unaprje?ivati, nisu privilegij, nego pravo djece, mladih i osoba s invaliditetom, kao i njihovih roditelja.¡°
Prema dogovoru Ministarstva i Svjetske banke u sklopu provedbe projekta tehni?ke pomo?i izradit ?e se individualni planovi transformacije za 38 dr?avnih domova socijalne skrbi koji jo? nemaju individualne planove ili nisu pokrenuli proces prijelaza s institucionalne skrbi. U planu je i uspostava sustava pra?enja procesa prijelaza s mjerljivim pokazateljima postignutih rezultata.
?Danas je gotovo univerzalno prihva?eno da je biti dio zajednice klju?no za razvoj ljudi i da su institucije ?esto ograni?avaju?e i neprimjerene za one koji u njima borave¡° ¨C izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku Jehan Arulpragasam. ¡°Prema iskustvima osoba koje ?ive u obiteljskom okru?enju ili koriste programe podr?ke u zajednici, dokazano je da ?ivot u zajednici, uz dostupnost i pristupa?nost usluga, dovodi do napretka u u?enju i razvoju vje?tina, pove?ava izglede za zaposlenje, pobolj?ava zdravstveno stanje i poti?e otpornost. Mo?da najzna?ajnije je to ?to ljudi koji primaju ovakvu podr?ku, a i zajednice u kojima ?ive, primje?uju op?enito pobolj?anje kvalitete ?ivota.¡°
Govore?i o iskustvu deinstitucionalizacije i transformacije Centra za pru?anje usluga u zajednici Izvor Selce, ravnatelj Nikica Se?en rekao je: ¡°Procesom transformacije i deinstitucionalizacije ustanova socijalne skrbi otvorena nam je mogu?nost pru?anja i drugih usluga u zajednici. Cjelokupan proces zahtijevao je paralelnu provedbu tri procesa: deinstitucionalizacije, transformacije te prevencije institucionalizacije i razvoja izvaninstitucijskih usluga u zajednici. Na temelju vi?egodi?njeg iskustva mo?emo zaklju?iti da su ovi procesi bili apsolutno opravdani jer je na podru?ju na?eg djelovanja bilo puno manje izdvajanja djece iz obitelji i svaka udomiteljska obitelj ima dostupnu i kontinuiranu podr?ku.¡°
Na konferenciji su tako?er predstavljeni primjeri dobre prakse prijelaza s institucionalne skrbi u Hrvatskoj, a ?ula su se i iskustva pojedinaca koji su iselili iz ustanova i danas ?ive samostalno, uklju?eni u zajednicu. Projekt ?e se provoditi tijekom dvije godine, do konca 2024., a sufinanciran je sredstvima Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda + (ESF+).