ľ¹ÏÓ°Ôº

Jednog poslijepodneva krajem februara 2021., Pri?tina, glavni grad Kosova, je registrovala vrijednost Indeksa kvaliteta vazduha (AQI) od 298 ?ime je prestigla Lahor u Pakstanu, Ulaanbaatar u Mongoliji i skoro 100 drugih gradova na ?vicarskoj internet stranici ?ime je zaradila nezavidno pozicioniranje kao grad sa najgorim kvalitetom vazduha me?u ve?im gradovima na planeti u tom trenutku.  Tog istog dana, glavni gradovi , i su svi registrovali vrijednosti Indeksa kvaliteta vazduha (AQI) izme?u 165 i 214, a te se vrijednosti smatraju ili kao ?nezdrave¡° ili ?vrlo nezdrave¡°.

Gra?ani Sarajeva, Skoplja, Beograda i mnogih drugih gradova ?irom Zapadnog Balkana ?esto udi?u jedan od najzaga?enijih vazduha u svijetu, naro?ito tokom zimskih mjeseci, kada zaga?uju?e materije iz termoelektrana na ugalj, postrojenja za grijanje doma?instava, vozila, industrije i drugih izvora zatamne sunce, zaga?uju ?ivotnu sredinu i stvaraju opasne uslove za disanje.  Sa 175 smrtnih slu?ajeva na 100.000 ljudi u 2019. godini, Srbija je i zauzela je 9. mjesto na globalnoj listi ¨C ispred Indije.

Kako negativni uticaji zaga?enja nastavljaju da se pove?avaju u regionu, kreatori javnih politika nastavljaju da istra?uju vi?estruke pristupe za prevazila?enje zdravstvenih, ekolo?kih i ekonomskih uticaja ovih izazova.

?Svi smo mi jako svjesni ?ta se mo?e uraditi¡°, ka?e Rijad Tikve?a, predsjednik Udru?enja za za?titu i unaprije?enje okoli?a, priorode i zdravlja ¡°Ekotim¡± iz Bosne i Hercegovine.

Prema Tikve?i, postoje tri osnovne preporuke za kreatore javne politike: ?Smanjenje emisija, smanjenje emisija, smanjenje emisija.¡°

?Postoje tri osnovna smjera djelovanja¡°, nastavlja Tikve?a, ?moraju se smanjiti emisije iz lo?i?ta, smanjiti emisije iz transporta i mora se povesti ra?una o novim energetskim objektima ¨C s tim da ovo posljednje zna?i postepeno zatvaranje postoje?ih postrojenja koja proizvode i tro?e velike koli?ine uglja i izvor su ogromnog zaga?enja.¡°

Pored negativnog uticaja emisija na ?ivotnu sredinu na Zapadnom Balkanu, ove zaga?uju?e materije su i skupe i smrtonosne.  Emisije koje poti?u od grijanja, elektrana i toplana, lo?i?ta na ?vrsto gorivo i drugih izvora zajedno proizvode ?esti?ne materije (PM) koje se mogu udahnuti kada im je promjer manji od 10 mikrona. Izlo?enost ?esticama PM 2,5 je posebno opasno po zdravlje, jer ove ?estice mogu prona?i svoj put duboko u plu?a i krvotok.  Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini  zbog izlo?enosti zaga?enju vazduha ?esticama PM 2,5.  Tako?e se procenjuje da je broj umrlih u 1.600, a na 760.

Zaga?enje vazduha ostaje vode?i faktor ekolo?kog rizika koji najvi?e doprinosi ukupnom broju smrtnih slu?ajeva i invaliditeta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, procijenjeni godi?nji ekonomski tro?kovi povezani sa zdravstvenom ?tetom od ovog zaga?enja zapanjuju?i su i u 2016. iznosili su u prosjeku 240 miliona USD na Kosovu (3,6% BDP-a), 750 miliona USD u Sjevernoj Makedoniji (6,9% BDP-a) i 1,38 milijardi USD u Bosni i Hercegovini ( 8,2% BDP-a).

Zdravstveni i ekonomski izazovi koji sa sobom nose toksi?ne ?estice su pogor?ani i sa drugim zaga?uju?im materijama koje degradiraju kvalitetu vazduha, doprinose emisiji gasova staklene ba?te i negativno uti?u na kvalitetu ?ivota svakog pojedinca koji ?ivi na Zapadnom Balkanu.  Prepoznaju?i ove rastu?e izazove, zvani?nici Zapadnog Balkana su ambiciozno objavili namjeru da sara?uju na ostvarenju cilja karbonski neutralne Evrope do 2050., kako je , a Svjetska banka ostaje posve?ena podr?avanju ovog cilja.

Ova podr?ka uklju?uje sprovo?enje projekata namijenjenih suo?avanju sa izazovima zaga?enja vazduha, na osnovu analize sprovedene za potrebe boljeg razumijevanja problema koji mo?e biti temelj dizajna intervencija kako bi se maksimalno pove?ala njihova u?inkovitost za smanjenje emisija, pobolj?avaju?i tako ishode u zdravstvu i smanjuju?i ekonomske uticaje zaga?enja vazduha.

Tokom posljednjih petnaest godina, Svjetska banka je ulo?ila vi?e od 250 miliona dolara za pobolj?anje energetske efikasnosti i smanjenje zaga?enja vazduha i emisija gasova staklene ba?te u cijelom regionu - uklju?uju?i inicijative za smanjenje ukupne potra?nje za grijanjem, zamjenu zastarjelih kotlova za ogrjev na drva i ugalj, kao i pove?anje upotrebe efikasnijeg osvjetljenja.

Projekti u , u , na , i su bili klju?ni u pomaganju kod smanjenja potro?nje energije i upotrebe fosilnih goriva u zgradama - pove?avaju?i energetsku efikasnost i smanjuju?i lokalne i globalne emisije u cijelom regionu.  Na se o?ekuje da ?e ovaj rad stvoriti u?tedu energije koje su ekvivalentne oko .  U , mjere energetske efikasnosti poma?u kod demonstriranja velikog potencijala za u?tedu energije i sa njom povezanih koristi koje se mogu ostvariti unaprje?enjem javnih objekata ¨C s do?ivotnom u?tedom energije i ugljika u 61 obnovljenoj zgradi, za koje se procjenjuje da su jednake uklanjanju 80.000 automobila iz saobra?aja.

U narednom periodu, Svjetska banka ?e nastaviti da poma?e zemljama Zapadnog Balkana da njihove ekonomije pre?u na zelene tehnologije kroz ulaganje u ?iste izvore energije, poma?u?i u zatvanju rudnika koji su veliki zaga?iva?i na na?in koji je ekolo?ki i dru?tveno odgovoran i poma?u?i u pove?anju energetske efikasnosti i smanjenju karbonskog otiska njihovih ekonomija.  

Ovaj rad uklju?uje novu studiju o odr?ivosti grijanja u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, koja je koncipirana kako bi pomogla vladama da identifikuju odr?ive alternative za zamjenu visoko zaga?uju?ih sistema, uz istovremenu analizu javnih politika i regulatorne reforme za promociju odr?ivog grijanja i utvr?ivanje mehanizama za finansiranje kako bi se pomoglo stambenom sektoru da pre?e na odr?ivije opcije. Iako je izazovna, ova agenda za pro?i??avanje i dekarbonizaciju za sektor grijanja u zemljama ima potencijal da bude jedna od naju?inkovitijih i najisplativijih intervencija u ovoj oblasti.

Prelazak ekonomija Zapadnog Balkana na zelene tehnologije omogu?i?e svim gra?anima ekonomski prosperitet, ali i ?ist vazduh i ?istu vodu za pi?e ¨C trostruka pobjeda za pobolj?anje ?ivotnog standarda, unaprije?enje zdravlja i stvaranje odr?ivog rasta ka ?istijoj i zdravijoj budu?nosti.

"We are all well aware of what can be done,¡± says Rijad Tikve?a, President of the Ekotim Association for the protection and advancement of nature, environment, and health in Bosnia and Herzegovina.

According to Tikve?a, there are three primary recommendations for policymakers: ¡°Lower emissions, lower emissions, and lower emissions.¡±

¡°There are three basic directions to act,¡± continues Tikve?a, ¡°lower emissions from heating, transport, and energy facilities - with the latter meaning to phase out existing facilities, which produce and consume massive quantities of coal and are the source of enormous pollution.¡¯¡¯

In addition to the negative environmental impacts of emissions in the Western Balkans, these pollutants are both costly and lethal. Emissions from heating, power plants, solid fuel-burning stoves and other sources combine to form airborne particulate matter (PM) that can be inhaled when it has a diameter of less than 10 microns. Exposure to PM 2.5 matter is particularly dangerous to health, as these particles can find their way deep into lungs and the bloodstream. In Bosnia and Herzegovina, as many as as a result of exposure to ambient PM 2.5 air pollution. This estimate is 1,600 deaths in and 760 deaths in .

Air pollution remains the leading environmental risk factor contributing to the largest combined share of death and disability in the Western Balkans. Furthermore, the estimated annual economic costs associated with the health damage from this pollution is staggering, averaging $240 million in Kosovo (3.6% of GDP), $750 million in North Macedonia (6.9% of GDP), and $1.38 billion in Bosnia and Herzegovina (8.2% of GDP) in 2016.

The health and economic challenges posed by toxic particulates are compounded by other pollutants, which degrade air quality, contribute to greenhouse gas emissions, and negatively impact the quality of life of every individual living in the Western Balkans. Recognizing these growing challenges, leaders in the Western Balkans have ambitiously declared their intention to work toward a 2050 target of a carbon-neutral Europe, as , and the World Bank remains committed to supporting this goal.

This support includes the implementation of projects designed to address the challenges of air pollution, based on analysis conducted to better understand the problem that can underpin the design of these interventions in order to maximize their effectiveness in lowering emissions, improving health outcomes, and decreasing the economic impacts of air pollution.

Over the last fifteen years, the World Bank has invested more than $250 million to improve energy efficiency and reduce air pollution and greenhouse gas emissions across the region - including initiatives to reduce overall heat demand, replace outdated firewood and coal boilers, and increase the use of more efficient lighting.

Projects in , , , , and have been instrumental in helping reduce energy consumption and the use of fossil fuels in buildings ¨C boosting energy efficiency and reducing local and global emissions around the region. In , this work is expected to create energy savings equivalent to around . In , energy efficiency measures are helping demonstrate the large energy savings potential and co-benefits associated with improvements in public buildings - with lifetime energy and carbon savings of 61 retrofitted buildings estimated to be equivalent to taking 80,000 cars off the street.

Going forward, the World Bank will continue to assist countries in the Western Balkan as they green their economies by investing in clean energy sources, assisting in closing heavily-polluting mines in environmentally and socially responsible ways, and helping increase energy efficiency and reduce the footprint of their economies. This work includes a new study on the sustainability of heating in Bosnia and Herzegovina, Kosovo, and North Macedonia, designed to help governments identify sustainable alternatives to replace highly polluting systems, while simultaneously analyzing policy and regulatory reforms to promote sustainable heating and determine financing mechanisms to help the residential sector transition to more sustainable options. While challenging, this de-polluting and de-carbonizing agenda for the heating sector in countries has the potential to be one of the most effective and rewarding interventions in this sphere.  

The greening of economies around the Western Balkans will mean all citizens can thrive economically while breathing clean air and drinking clean water ¨C a triple win for boosting livelihoods, improving health, and creating sustainable growth toward a cleaner, healthier future.