BE?, 17. juli 2024. ¨C ?est ekonomija Zapadnog Balkana trebaju u sljede?oj deceniji zajedno ulo?iti najmanje 37 milijardi ameri?kih dolara da bi gra?ane i imovinu adekvatno za?titile od ?tetnih i rastu?ih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u danas objavljenom regionalnom Izvje?taju Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR).
U?inkovito djelovanje u klimatskim pitanjima moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu, regionu koji ?ine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Crna Gora. Ove bi investicije pomogle da se izbjegnu gubici ljudskih ?ivota, imovine i produktivnosti, ali i da se ubrza ekonomski rast.
Nedjelovanje nije opcija za region, po?to je ve? pod sna?nim utjecajem klimatskih promjena. Tokom protekle decenije, naprimjer, poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a uz sve ekstremnije padavine njihove ?e se posljedice pogor?avati. Rastu?u prijetnju predstavljaju i ?umski po?ari, kojih je 2021. godine zabilje?eno preko 1.500, za 21% vi?e tokom protekle decenije. Su?e negativno utje?u na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zaga?enju zraka, uzrokuju?i hiljade prijevremenih smrti na Zapadnom Balkanu godi?nje.
?Klimatske promjene jasna su prijetnja ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana¡°, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. ?Tro?kovi investiranja u prilago?avanje su zna?ajni. Me?utim, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja jo? ve?e. Ako se pripremimo za klimatske rizike mo?emo spasiti ?ivote, sa?uvati lokalne zajednice i pota?i ekonomski rast¡°, dodala je.
Prema procjenama Svjetske banke, zna?ajan je povrat ulo?enog u prilago?avanje klimatskim promjenama, naro?ito u ekonomijama ni?eg i srednjeg dohotka, gdje se za svaki ulo?eni dolar ostvari korist u vrijednosti od oko ?etiri dolara.
Pored toga, zemlje Zapadnog Balkana trebaju smanjiti emisije stakleni?kih plinova da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strane investicije. Pa ipak, postizanje klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa ciljevima Evropske unije, iziskivalo bi dodatna ulaganja od 32 milijarde ameri?kih dolara.
Emisije stakleni?kih plinova moglo bi se svesti na nulu na nivou cijele ekonomije do 2050. ukoliko bi solarne elektrane, vjetroelektrane i hidroelektrane mogle proizvesti vi?e od 95 posto ukupne energije, znatno vi?e od sada?nje jedne tre?ine.
Pored toga, neophodna je i dekarbonizacija sektora gra?evinskih objekata putem ulaganja u energijsku efikasnost. Nadalje, i sektor saobra?aja se mora dubinski transformirati putem smanjenja potra?nje za vozilima, usvajanjem odr?ivijih vidova prijevoza i prelaskom na elektri?na vozila.
U izvje?taju se isti?e da zna?ajan dio potrebnih finansijskih sredstava mo?e do?i iz privatnog sektora. Me?utim, za mobiliziranje privatnih investicija zemlje Zapadnog Balkana moraju obezbijediti stabilno regulatorno okru?enje i atraktivna finansijska tr?i?ta kako bi potakle kompanije da iskoriste prilike koje pru?a ova tranzicija.
?Za zemlje Zapadnog Balkana prilago?avanje klimatskim promjenama od klju?ne je va?nosti da maksimalno iskoriste svoj potencijal i potaknu sna?an, odr?iv razvoj¡°, rekao je Nicolas Marquier, regionalni menad?er Me?unarodne finansijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan. ?Za to ?e od presudnog zna?aja biti u?e??e privatnog sektora. U izvje?taju se opisuje jasna i pravovremena putanja za dosezanje nultog nivoa emisija, istovremeno osiguravaju?i da lokalne zajednice budu za?ti?ene i da se ekonomski okoriste ovom zelenom tranzicijom¡°, pojasnio je Marquier.
U izvje?taju CCDR za Zapadni Balkan predstavljeno je nekoliko preporu?enih javnih politika koje ?e ovom regionu omogu?iti da do 2050. postigne klimatsku neutralnost. Te preporuke su podijeljene na tri kategorije javnih politika:
- Transverzalne: Uspje?no prilago?avanje klimatskim promjenama i ubla?avanje njihovih posljedica iziskuje povezivanje institucija u cilju sprovo?enja aktivnosti u ovim oblastima. Primjera radi, nu?no je osnovati posebne dr?avne organe ili komisije fokusirane na klimatske promjene, a nacionalne obaveze u pogledu klimatskih promjena trebale bi predstavljati osnovu za rje?avanje svih klimatskih pitanja.
- Prekograni?ne: Saradnja izme?u zemalja klju?na je za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze geografske granice. Ja?anje regionalnih institucija neophodno je da bi se omogu?ila koordinacija na poljima kao ?to su sistemi za rano upozoravanje, zajedni?ko upravljanje resursima i harmonizacija energetskih sistema.
- Ciljane: Odgovor na konkretne potrebe osjetljivih zajednica nu?an je za djelotvornu primjenu rje?enja i sprovo?enje javnih politika. Me?u ciljanim politikama su reforme obrazovanja i obu?avanja kako bi se unaprijedili mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi.
Grupacija Svjetske banke poma?e dr?avama da ograni?e emisije stakleni?kih plinova i izgrade otpornost na ekstremne vremenske prilike. Grupacija je sebi postavila ambiciozan cilj da do 2025. usmjeri 45% svog finansiranja u klimatske aktivnosti, pri ?emu ?e sredstva biti ravnomjerno raspodijeljena na ubla?avanje posljedica klimatskih promjena i prilago?avanje njima. Tokom fiskalne 2023. i 2024. godine, Grupacija Svjetske banke obezbijedila je blizu 1,2 milijarde dolara za finansiranje klimatskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu.
Izvje?taji o klimatskim promjenama i razvoju.
Izvje?taji Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju predstavljaju novi osnovni dijagnosti?ki alat koji objedinjuje pitanja klimatskih promjena i razvoja. Oni poma?u dr?avama da kao prioritete postave najdjelotvornije aktivnosti kojima se mogu smanjiti emisije stakleni?kih plinova i unaprijediti prilago?avanje klimatskim promjenama, ali istovremeno i posti?i ?iri razvojni ciljevi. Za izradu tih izvje?taja, poznatih i po skra?enici CCDR, koriste se podaci i nalazi rigoroznih istra?ivanja i u njima se utvr?uju najefikasniji na?ini za smanjenje emisija stakleni?kih plinova i osjetljivosti na klimatske promjene, uklju?uju?i i tro?kove i izazove, ali i prednosti i prilike koje klimatske aktivnosti donose. U izvje?tajima se predla?u konkretne, prioritetne aktivnosti kojima se pru?a podr?ka odr?ivoj tranziciji ka niskouglji?noj ekonomiji. Kao javni dokumenti, izvje?taji CCRD za cilj imaju informirati vlasti, gra?ane, privatni sektor i razvojne partnere te omogu?iti svim akterima da se uklju?e u rje?avanje razvojnih i klimatskih pitanja. Izvje?taji CCDR ?e se koristiti za pripremu drugih osnovnih dijagnosti?kih studija, aktivnosti u pojedina?nim zemljama i operacija Grupacije Svjetske banke, a slu?it ?e i kao podr?ka privla?enju sredstava i direktnog finansiranja za sprovo?enje klimatskih aktivnosti sa zna?ajnim utjecajem.
Kontakti:
U Be?u: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
Beograd: Gordana Filipovi?, gfilipovic@worldbankgroup.org
Pri?tina: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
Skoplje: Anita Bo?inovska, abozinovska@worldbank.org
Sarajevo: Jasmina Had?i?, jhadzic@worldbank.org
Tirana: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
