Intervju s Valerie Morrica, vi?om specijalisticom za dru?teni razvoj i Nga Thi Viet Nguyen, vi?om ekonomisticom za teme suzbijanja siroma?tva i ja?anja jednakosti, objavljen u tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider, 4. o?ujka 2021.
Istra?ivanje Svjetske banke o posljedicama pandemije na rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj pokazalo je da ?ene imaju ve?u vjerojatnost izgubiti posao ili prihode, a manju vjerojatnost dobivanja socijalne za?tite ili mjera vezanih uz COVID-19. Usto obavljaju lavovski dio nepla?enog posla u obitelji, ?to im znatno ograni?ava mogu?nosti pronalaska novog posla.
Ususret obilje?avanju Me?unarodnoga dana ?ena 8. o?ujka, Svjetska banka provela je istra?ivanje o posljedicama pandemije COVID-19 na rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj te navela prijedloge u rje?avanju klju?nih izazova.
U povodu toga razgovarali smo s autoricama istra?ivanja iz Svjetske banke, a to su Valerie Morrica, vi?a specijalistica za dru?teni razvoj, koja radi u Bruxellesu te Nga Thi Viet Nguyen, vi?a ekonomistica za teme suzbijanja siroma?tva i ja?anja jednakosti iz Washingtona.
U najpogo?enijim sektorima
- U Hrvatskoj, sudjelovanje ?ena u radnoj snazi jedno je od najni?ih u Europskoj uniji. Od ?ena radnoaktivne dobi zaposleno ih je samo 66 posto 2019. godine u odnosu na prosjek EU, koji je iste godine iznosio 73 posto. Me?unarodna iskustva pokazuju da je sudjelovanje ?ena u radnoj snazi va?an pokreta? i ishod gospodarskog rasta i razvoja. Kompetentna ?enska radna snaga donosi i pozitivne fiskalne efekte pove?anjem poreznih prihoda i smanjivanjem rashoda u sustavu socijalne skrbi ¨C isti?e Nguyen.
- Prije svega, ?ene u Hrvatskoj ?esto rade poslove u sektorima koji su najpogo?eniji pandemijom. ?ak 52 posto ?ena u odnosu na 18 posto mu?karaca radi u uslu?nim djelatnostima kao ?to su zdravstvo i obrazovanje, te u sektorima kojima je ?e??e nalo?eno zatvaranje, poput frizera, ili u ugostiteljstvu i turizmu ¨C obja?njava Morrica.
Kako bi sagledale posljedice pandemije, autorice su u lipnju i prosincu 2020. prikupile podatke o ku?anstvima te provele brzu anketu o posljedicama pandemije COVID-19 koja je obuhvatila 500 ?ena u Hrvatskoj. Prikupljeni podaci pokazuju kako u travnju 2020. godine 60 posto ?ena koje vi?e nisu bile zaposlene kao razlog nezaposlenosti navelo bankrot poduze?a ili privremeno zatvaranje zbog pandemije. Ta stopa znatno je ni?a kod mu?karaca te iznosi 44 posto. Do listopada 2020. oko 20 posto zaposlenih ?ena jo? se nije vratilo na posao, u odnosu na 16 posto mu?karaca. No do prosinca na posao se nije vratio isti postotak mu?karaca i ?ena, njih 23 posto, ?to pokazuje da su rodne razlike u ovom segmentu nestale.
Nevidljive socijalnom sustavu
Osvrnula se i na to jesu li i koliko hitne mjere koje je uvela Vlada uspjele za?tititi ?ene od posljedica krize, istaknuv?i kako one bile djelotvorne, no uglavnom su bile namijenjene zaposlenim odraslim osobama s formalnim zaposlenjem.
¨C Utvrdili smo da je velik broj ?ena ova kriza zatekla bez osnovne formalne socijalne za?tite, kao ?to su naknada za nezaposlene, doprinos za mirovinsko osiguranje te zdravstveno osiguranje. Glavni razlog to ?to ?ene koje ostanu kod ku?e, obra?uju zemlju ili poma?u u obiteljskom poslovanju ?esto ostaju nevidljive sustavu socijalne za?tite. Kao nevidljive pomo?ne radnice te ?ene nemaju zdravstveno osiguranje, pravo na bolovanje, naknadu za nezaposlene ili mirovinu. ?ene u Hrvatskoj u prosjeku primaju 23 posto ni?e mirovine ili socijalna davanja za starije osobe od mu?karaca (Eurostat 2017.). Ovisno o trajanju nezaposlenosti, najmanje 40 posto mu?karaca prima naknadu za nezaposlene dok je taj postotak kod ?ena u najboljem slu?aju 30 posto. Isto tako, te ?ene imaju manje ?anse za dobivanje paketa poticaja namijenjenih odrasloj radnoj populaciji tijekom pandemije bolesti COVID-19 ¨C ka?e Morrica.
Pandemija je stvorila golem vremenski pritisak za ?ene koje su se suo?ile s pove?anim optere?enjem nakon zatvaranja ?kola. Zaposlene anketirane majke izjavile su da im je na ku?anske poslove otpadao najve?i dio vremena tijekom zatvaranja. Na to se jo? nadovezala i obveza ?kolovanja djece kod ku?e. Anketa Svjetske banke pokazala je da je za ku?anske poslove te ?kolovanje djece kod ku?e 76 posto ?ene bilo u najve?oj mjeri ili jedino odgovorno. Slabije obrazovane ?ene bile su nesrazmjerno pogo?ene nejednakom podjelom obiteljskih obaveza.
- Na?i podaci pokazuju da je 31 posto ?ena s fakultetskom diplomom obavljalo ku?anske poslove samo, no 54 posto ?ena sa zavr?enom srednjom ?kolom izjavilo je da nisu imale apsolutno nikakvu pomo? partnera ili ostalih ?lanova ku?anstva. To je va?an podatak jer nam pokazuje da se slabije obrazovane ?ene suo?avaju s nizom izazova koji se me?usobno poja?avaju: ve?a je vjerojatnost da su one izgubile posao ili prihode, manja je vjerojatnost da su obuhva?ene pravima iz podru?ja socijalne za?tite ili hitnim mjerama vezanima uz COVID-19 te obavljaju lavovski dio nepla?enog posla u obitelji, ?to im zna?ajno ograni?ava mogu?nosti pronalaska novog posla ¨C tuma?i Nguyen.
Navela je i svje?e podatke iz prosinca 2020. koji pokazuju da je pandemija sasvim jasno negativno utjecala na ?ensko mentalno zdravlje te je zbog sveukupne situacije s pandemijom zabrinuto 67 posto ?ena u odnosu na 55 posto mu?karaca. Nadalje, 85 je posto ?ena u usporedbi s 80 posto mu?karaca osje?alo stres zbog brige o ekonomskoj dobrobiti ?lanova obitelji.
- U razgovorima koje smo obavili ?ene su izjavile da imaju osje?aj kao da se protiv ove pandemije bore na vi?e fronti: poma?u djeci sa ?kolovanjem, dr?e obavljanje ku?anskih poslova pod kontrolom i pridonose ekonomskoj dobrobiti obitelji ¨C te da su na svima njima neuspje?ne ¨C ka?e Nguyen.
Uza sve to Morrica je dodala i podatak Saborskog odbora za ravnopravnost spolova, koji je izvijestio o porastu obiteljskog nasilja u Hrvatskoj od 31 posto tijekom 2020.
Ne samo ispravno ve? i pametno
Da stvari ne bi izgledale tako crno, dala je i neke prijedloge o tome kako u ovom trenutku ?ene mogu iskoristiti gospodarski oporavak Hrvatske od pandemije.
- Rodna ravnopravnost trebala bi biti znatan dio oporavka Hrvatske, i to ne samo zato ?to je to ispravno, ve? i zato ?to je u ekonomskom smislu pametno te mo?e ubrzati oporavak Hrvatske. Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kombinaciji s Europskim socijalnim i investicijskim fondovima pru?a priliku bez presedana da se ulo?i u dokidanje rodnih razlika na sveobuhvatan na?in. Ta ulaganja trebala bi i?i dalje od obe?anja uvr?tavanja rodne ravnopravnosti u sve politike, zahtijevala bi ciljane intervencije s mjerljivim pokazateljima rezultata ¨C ka?e Morrica.
Konkretno, navela je prioritetna podru?ja na koja bi se trebalo usmjeriti: odmah poduprijeti najugro?enije skupine ciljanim aktivnim politikama tr?i?ta rada namijenjenih ?enama i mladima i uvesti programe rada uz nov?anu naknadu u prioritetnim sektorima koji imaju potencijal olak?ati ?enama prijelaz iz neformalnog u formalno zaposlenje. To bi moglo uklju?ivati javne programe zapo?ljavanja povezane s uslugama skrbi za djecu ili starije osobe, poput programa Za?eli. Programi ?e iznjedriti trajne rezultate jedino ako budu nudili ne samo posao, ve? i osposobljavanje i certificiranje. Tako ?ene imaju stvarnu priliku iskoristiti ste?ene vje?tine i radno iskustvo da bi pre?le na nesubvencionirane poslove na formalnom tr?i?tu rada. Treba im pru?iti potporu pri ulasku na tr?i?te rada. Naime, u Hrvatskoj kriza zbog koronavirusa nije prouzro?ila nove razlike izme?u mu?karaca i ?ena, ali je pogor?ala postoje?i jaz.
Fleksibilniji oblici zapo?ljavanja za ?ene i mu?karce koji skrbe za ?lanove svoje obitelji morat ?e postati realna mogu?nost. A to zna?i da nije samo potrebno zakonodavstvo koje sadr?i te mogu?nosti, ve? i dru?tveni konsenzus, pa i unutar privatnog sektora, kako bi hrvatski gra?ani mogli iskoristitit prednosti tih mogu?nosti za bolje uskla?ivanje poslovnih obveza i skrbi za obitelj. To ?e morati pratiti izmjene u sustavu roditeljskog dopusta kako bi on postao rodno neutralniji. Naime, zasad samo devet posto mu?karaca koristi tu mogu?nost.
Isto tako, otklanjanjem zapreka koje ?enama ote?avaju pokretanje i vo?enje poduze?a pobolj?at ?e se njihova sposobnost da ostvare prihode za sebe i svoje obitelji.
Uloga privatnog sektora
Ve?ina rje?enja, o?ito, podrazumijeva ja?u brigu dr?ave o rodnoj ravnopravnosti, posebice izmijene radnog zakonodavstva. Me?utim i privatni sektor u rje?avanju toga rodnog jaza mo?e odigrati vrlo va?nu ulogu, prije svega u pru?anju skrbi za djecu zaposlenika, poput osiguravanja i skrbi na poslu, subvencija za skrb za djecu ili fleksibilnih oblika rada koji omogu?uju roditeljima da se za djecu brinu sami.
Za po?etak, smatraju u Svjetskoj banci, bit ?e korisno kad poduze?a analiziraju svoju radnu snagu i zatim utvrde koja vrsta potpore koju u tom smislu mogu ponuditi zaposlenicima najbolje odgovara njihovim potrebama. Istra?ivanje koje je predvodila Me?unarodna financijska korporacija (IFC) pokazuje da su poduze?a, kada podupiru pru?anje skrbi za djecu, sklonija zapo?ljavanju ?ena, a i stope zadr?avanja ?ena su isto tako vi?e, ?to pove?ava produktivnost i dobit.
