Novim Indeksom ljudskog kapitala, Svjetska banka mjeri koliko zemlje gube na produktivnosti gospodarstva zbog nedovoljnog ulaganja u svoje ljude
BALI, Indonezija, 11. listopada 2018. ¨C Svjetska banka danas je objavila novo istra?ivanje koje tvorcima javnih politika pru?a uvjerljive dokaze o tome da se ostvarivanjem boljih rezultata na podru?ju zdravlja i obrazovanja djece mo?e znatno pove?ati dohodak ljudi, ali i zemalja, ?to bi im jo? dugo u budu?nosti donosilo povrat.
Indeks ljudskog kapitala, koji je danas predstavljen na Godi?njoj skup?tini Svjetske banke i Me?unarodnog monetarnog fonda (MMF), pokazuje kako ?e 56 posto djece koja su danas ro?ena ?irom svijeta izgubiti vi?e od polovice svoje potencijalne cjelo?ivotne zarade zbog toga ?to vlade trenutno ne ula?u dostatno i na u?inkovit na?in u svoje ljude kako bi osigurale da njihovo stanovni?tvo bude zdravo, obrazovano i otporno te spremno za radna mjesta budu?nosti.
Ljudski kapital ¨C tj. znanja, vje?tine koje ljudi usvoje tijekom svojih ?ivota, te o?uvanje zdravlja ¨C u 20. se stolje?u pokazao klju?nim ?imbenikom gospodarskog rasta i smanjivanja siroma?tva u mnogim zemljama, osobito u Isto?noj Aziji.
?Za najsiroma?nije ljude, ljudski kapital ?esto je jedini kapital kojim raspola?u¡±, kazao je Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke. ?Ljudski kapital klju?ni je pokreta? odr?ivog i uklju?ivog rasta, ali zdravlje i obrazovanje ljudi ne dobivaju pozornost koju zaslu?uju. Ovaj Indeks uspostavlja izravnu vezu izme?u rezultata na podru?ju zdravlja i obrazovanja, te produktivnosti i ekonomskog razvoja. Nadam se da ?e potaknuti zemlje da poduzmu hitne mjere i ula?u vi?e i u?inkovitije u ljude.¡°
?Ljestvica se podi?e za sve¡°, pridodao je Kim. ¡°Ja?anje ljudskog kapitala va?no je za sve zemlje, bez obzira na razine dohotka, ?ele li se natjecati u gospodarstvu budu?nosti.¡°
Indeksom ljudskog kapitala mjeri se koli?ina ljudskog kapitala za koju danas ro?eno dijete mo?e o?ekivati da ?e je dosegnuti do navr?ene 18. godine ?ivota, a s obzirom na rizike lo?eg zdravlja i obrazovanja koji prevladavaju u zemlji u kojoj ?ivi. Indeks mjeri udaljenost svake zemlje do granice koja ozna?ava cjelovito obrazovanje i potpuno zdravlje danas ro?enog djeteta. Mjerenje obuhva?a:
- Pre?ivljavanje ¨C Ho?e li danas ro?ena djeca do?ivjeti ?kolsku dob?
- ?kolovanje ¨C Koliko ?e ?kole zavr?iti i koliko ?e nau?iti?
- Zdravlje ¨C Ho?e li iz ?kole izi?i dobrog zdravlja, spremni za daljnje obrazovanje i/ili rad kao odrasle osobe?
Indeks odra?ava produktivnost danas ro?enog djeteta kao budu?eg radnika u usporedbi s time kakva bi ona mogla biti da je dijete bilo posve zdravo i pro?lo cjelovito i kvalitetno obrazovanje, i to na ljestvici od nula do jedan, gdje je 1 najbolja mogu?a ocjena. Primjerice, ako je zemlja ocijenjena s 0,5, zna?i da pojedinci ¨C ali i zemlja u cjelini ¨C ostaju bez polovice svog budu?eg gospodarskog potencijala. Ra?unamo li kroz razdoblje od 50 godina, to ?e se o?itovati u golemim gospodarskim gubicima: 1,4 posto godi?njeg gubitka u rastu BDP-a.
Indeksom se odre?uje trenutni polo?aj pojedinih zemalja s obzirom na produktivnost sljede?eg nara?taja radnika. U zemljama poput Azerbajd?ana, Ekvadora, Meksika i Tajlanda, djeca ro?ena danas bila bi 40 posto produktivnija kao budu?i radnici kada bi danas u?ivala cjelovito obrazovanje i potpuno zdravlje. U zemljama kao ?to su Maroko, Salvador, Tunis i Kenija, produktivnost bi im bila ve?a za 50 posto.
Podaci prema spolu dostupni su za 126 od 157 zemalja obuhva?enih Indeksom. U tom podskupu zemalja, ljudski kapital je i kod dje?aka i kod djevoj?ica jo? uvijek daleko od granice potencijalne akumulacije ljudskog kapitala. U ve?ini zemalja, raskorak izme?u ljudskog kapitala i njegove grani?ne potencijalne akumulacije ve?i je i za dje?ake i za djevoj?ice nego li raskorak izme?u dje?aka i djevoj?ica.
Dokazi upu?uju na to da je napredak mogu?. Poljska je izme?u 1990. i 2015. provela reforme obrazovanja i zabilje?ila jedan on najbr?ih skokova u rezultatima testiranja PISA me?u zemljama OECD-a. Vijetnam je nedavno nadma?io prosje?ni rezultat testiranja PISA u zemljama OECD-a. Malavi je u manje od dva desetlje?a uspio smanjiti svoju stopu zaostajanja u rastu djece za gotovo 20 posto. Me?utim, indeks pokazuje kako predstoji jo? mnogo posla.
Indeks je dio Projekta ljudskog kapitala Grupacije Svjetske banke, gdje se ljudski kapital prepoznaje kao pokreta? uklju?ivog rasta. Osim Indeksa, Projekt ljudskog kapitala obuhva?a program ja?anja istra?ivanja i mjerenja ljudskog kapitala, kao i potporu zemljama radi ubrzanja napretka u ostvarenjima na podru?ju ljudskog kapitala.
Oko 28 zemalja* iz raznih regija i dohodovnih skupina unaprijed je iskazalo zanimanje za sudjelovanje u ovome Projektu te je u okviru svojih vlada odredilo tijela nadle?na za suradnju s Grupacijom Svjetske banke. Te zemlje po?ele su s radom na podizanju razine dijaloga o javnoj politici ljudskog kapitala u svim svojim resornim ministarstvima i odre?ivanju nacionalnih prioriteta za ubrzanje napretka na podru?ju ljudskog kapitala, a na temelju razvojnih planova svake pojedine zemlje.
Indeks je uklju?en u predstoje?e Izvje??e o svjetskom razvoju za 2019. godinu, ?ija je tema Promjena prirode poslova, a bavi se va?no??u ulaganja u ljudski kapital radi pripreme za budu?nost rada.
*28 zemalja koje su se priklju?ile u ranoj fazi su Armenija, Butan, Egipat, Etiopija, Filipini, Gruzija, Indonezija, Irak, Jordan, Kostarika, Kenija, Kuvajt, Lesoto, Libanon, Malavi, Maroko, Pakistan, Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska, Ruanda, Saudijska Arabija, Senegal, Sijera Leone, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina i Uzbekistan.
