BRUXELLES, 6. prosinca 2022. ¡ª Svake godine u svijetu se izvadi vi?e od 100 milijardi tona sirovina. Uzroci te goleme brojke le?e u ustrajno visokoj razini potro?nje sirovina u zemljama visokog dohotka i sve br?em rastu potreba gospodarstava u nastajanju.
U prvom sveobuhvatnom izvje??u Svjetske banke o kru?nom gospodarstvu pod naslovom ?Kvadratura kruga: politike proistekle iz europskog prelaska na kru?no gospodarstvo¡± stoji da je sada?nji linearni model gospodarskog rasta po na?elu ?uzmi-proizvedi-iskoristi-odbaci¡± sve neodr?iviji, ne samo u smislu za?tite okoli?a, ve? i s gledi?ta ekonomske sigurnosti i inkluzivnosti. U izvje??u se, me?utim, zaklju?uje da se sveobuhvatnim paketom politika potro?nja materijala mo?e smanjiti, uz istodobno odr?avanje gospodarskog rasta i stvaranjadobrobiti.
Zemlje Europske unije (EU-a) svjetski su predvodnici u promicanju prelaska na kru?no gospodarstvo nakon ?to su ga proglasile okosnicom strategije rasta i pokrenule opse?an program regulatornih reformi. U izvje??u Svjetske banke razmatra se iskustvo EU-a u provedbi plana uvo?enja kru?nog gospodarstva kako bi se izvukle pouke koje bi mogle biti od koristi zemljama Europe i ?ire. Zaklju?uje se da bi ambiciozne politike kru?nog gospodarstva mogle dovesti do smanjenja ukupne potro?nje sirovina do 11 posto i tako razdvojiti rast gospodarstva od uporabe sirovina u roku jednog desetlje?a.
U zadnjih dvadeset godina, ukupna uporaba materijala u EU-u smanjena je za 9,4 posto, a udio resursa dobivenih iz recikliranog otpada porastao je za gotovo 50 posto. Koliko god to bilo impresivno, napredak u prelasku na kru?no gospodarstvo ipak je skromniji ako ga se sagleda u odnosu na stvarni materijalni otisak u Europi.
?Na? dominantni globalni gospodarski model po na?elu ?uzmi-proizvedi-iskoristi-odbaci¡± nije odr?iv. Trenuta?na svjetska potra?nja za prirodnim resursima je 1,7 puta vi?a od regenerativnog kapaciteta na?ega planeta, a mi jednostavno nemamo neki drugi planet,¡± isti?e Gallina A. Vincelette, direktorica Svjetske banke za EU. ?Europa jest predvodnica prelaska na kru?no gospodarstvo, ali kru?ni poslovni modeli moraju se s margina probiti u main stream. Dobra vijest je ta da se znatan napredak mo?e ostvariti ako se usvoje prave politike okrenute uvo?enju cjenovnih poticaja povezanih s prirodnim resursima, pru?anju informacija radi boljeg odlu?ivanja gospodarskih ?imbenika, omogu?avanju institucijama da kru?no gospodarstvo stave u sredi?te plana rada ?itave vlade i osloba?anju sredstava za ulaganja.¡±
Europski privatni sektor pokreta? je kru?nog gospodarstva, ali inovativni poslovni modeli kru?nog gospodarstva jo? uvijek su ograni?enih razmjera, rasprostranjenosti i brzine usvajanja. Udio takvih modela na tr?i?tu kre?e se izme?u 5 i 10 posto, reciklirani materijali trenuta?no ?ine tek 8,6 posto ulaznih sirovina, a proizvodi od recikliranih materijala predstavljaju samo 1,9 posto novoproizvedenih proizvoda. Ne bude li se kru?no gospodarstvo brzo pro?irilo, ne?e se ostvariti njegov potencijal za odr?ivost.
?Osim ?to pla?aju okoli?nu cijenu sada?njeg linearnog modela, zemlje u razvoju ¨C posebice one ?ija gospodarstva uvelike ovise o izvozu sirovina ¨C suo?ene su i s trgovinskim rizicima koji proizlaze iz politika kru?nog gospodarstva u zemljama s visokim dohotkom¡±, nagla?ava Sameh Wahba, regionalni direktor za odr?ivi razvoj za Europu i sredi?nju Aziju. ?Zemlje u razvoju moraju biti u sredi?tu svjetske tranzicije prema kru?nijem gospodarstvu.¡±
Naposljetku, u izvje??u se isti?e da bi se u Europi ekonomski tro?kovi koji ?e nastati razdvajanjem gospodarskog rasta od uporabe sirovina mogli kompenzirati odgovaraju?im mjerama fiskalne politike kojima bi se porezno optere?enje s rada prebacilo na ekstrakciju sirovina, njihovu uporabu i otpad.
