ZAGREB, 2. srpnja 2024. ¨C Iako je usvajanje standarda Europske unije o jednakosti izme?u spolova dovelo do zna?ajnih promjena javnih politika i napretka, nova analiza Svjetske banke koja je danas predstavljena pokazuje da je Hrvatska i dalje me?u najni?e rangiranim dr?avama ?lanicama EU-a promatraju?i cjelokupni rodni paritet. U izvje??u navodi se da je potrebno dodatno raditi kako bi se u potpunosti rije?ili dublji, sustavni problemi u pogledu nejednakosti izme?u spolova u Hrvatskoj zbog kojih se prolongiraju zna?ajne razlike izme?u spolova u ?est podru?ja: rad, novac, znanje, vrijeme, ovlasti i zdravlje.
Napominje se da je Hrvatska na putu prema rodnom paritetu zabilje?ila odre?eni napredak, osobito u pogledu znatnog ljudskog kapitala koji su hrvatske ?ene izgradile tijekom vremena. Me?utim, to nije u potpunosti dovelo do pozitivnih ishoda na tr?i?tu rada, prilika za stvaranje dohotka ili ovlasti za dono?enje odluka.
Na primjer, hrvatske djevoj?ice bolje su od dje?aka u obrazovanju, ali se taj uspjeh ne prenosi u potpunosti na njihove karijere. Unato? velikim akademskim postignu?ima, ?ene se i dalje suo?avaju s kontinuiranim razlikama izme?u spolova u stopama zaposlenosti, osobito kad je rije? o ?enama reproduktivne dobi. Zara?uju manje od mu?karaca, pri ?emu se ?ini da se razlika u pla?ama s vremenom pove?ava. ?ene u Hrvatskoj tro?e gotovo 20 sati vi?e od mu?karaca na nepla?eni rad, po ?emu se Hrvatska jasno isti?e me?u dr?avama ?lanicama EU-a. Iako su ?ene ostvarile odre?eni napredak u politi?koj zastupljenosti, i dalje su slabo prisutne na visokorangiranim funkcijama u ekonomiji.
??ene ?ine polovinu hrvatskog stanovni?tva, ali zbog sada?njeg manjka ekonomskih prilika i fleksibilnih radnih uvjeta, kao i zbog dru?tvenih normi i stereotipa, ne mogu ostvariti svoju puni ekonomski, politi?ki i dru?tveni potencijal¡±, rekla je Nga Thi Viet Nguyen, vi?a ekonomistica Svjetske banke za siroma?tvo i jednakost te glavna autorica izvje??a. ?Prave politike mogu znatno unaprijediti jednakost izme?u spolova u Hrvatskoj i time dovesti do sna?nijeg i uklju?ivijeg gospodarskog rasta i vi?estrukih koristi za ?itavo dru?tvo.¡±
Analiza sadr?i pet preporuka za promicanje rodnog pariteta u javnim politikama:
- Pro?irenjem cjenovno prihvatljivih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu i starije ?enama bi se smanjio teret skrbi. Tako bi one mogle biti aktivnije na tr?i?tu rada.
- Fleksibilni radni uvjeti, ?to uklju?uje sate rada i rad na nepuno radno vrijeme, pomogli bi svim roditeljima, a osobito ?enama reproduktivne dobi. Pobolj?anim politikama koje se odnose na roditeljski dopust moglo bi se dodatno potaknuti dijeljenje roditeljskih odgovornosti i smanjiti prekide u karijerama ?ena.
- Ciljanim kampanjama informiranja javnosti usmjerenima na rodne stereotipe promicala bi se vrijednost razli?itosti i uklju?ivosti u svim podru?jima dru?tva.
- Provo?enjem propisa o jednakoj pla?i te promicanjem programa i poticaja za trgova?ka dru?tva usmjerenih na unaprje?enje ?ena na rukovode?e funkcije s ve?im ovlastima ?enama bi se pomoglo da napreduju u karijeri.
- Ja?anjem hrvatskog pravnog okvira pobolj?ali bi se postoje?i mehanizmi za?tite od diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
Predstavljanje izvje??a okupilo je predstavnike privatnog sektora, think tankova, akademske zajednice i civilnog dru?tva koji su sudjelovali u raspravama.
Svjetska banka u Republici Hrvatskoj
Svjetska banka partner je Hrvatskoj vi?e od 30 godina. U tom je razdoblju Banka podr?ala vi?e od 50 projekata ukupne vrijednosti gotovo 5 milijardi USD i pru?ila znanje i tehni?ku pomo? za ja?anje institucija te podr?ku u kreiranju javnih politika izradiv?i vi?e od 330 izvje??a i studija.
Svjetska banka trenuta?no pru?a znanje, tehni?ku pomo? i financiranje u podru?jima digitalne transformacije i zelene tranzicije gospodarstva, pravosudnih usluga, obrazovanja, poslovnog okru?enja, zemlji?ne administracije, znanosti i tehnologije, obnove klju?nih zdravstvenih i obrazovnih ustanova nakon potresa, socijalne politike, deinstitucionalizacije, modernizacije mirovinskog sustava, dugotrajne skrbi te javne uprave.
