Dugoro?ni izgledi za rast najslabiji su od po?etka stolje?a
WASHINGTON, 16. sije?nja 2025. ¨C Prema projekcijama iz najnovijeg izvje??a Svjetske banke Global Economic Prospects zemlje u razvoju, koje su zaslu?ne za 60 % globalnog rasta, prvu ?etvrtinu 21. stolje?a zavr?it ?e s najslabijim dugoro?nim izgledima za rast od 2000. Iako ?e se globalna ekonomija stabilizirati u sljede?e dvije godine, o?ekuje se da ?e zemlje u razvoju sporije dostizati razine dohotka naprednih ekonomija.
O?ekuje se da ?e se globalna ekonomija 2025. i 2026. pove?ati za 2,7 %, istom dinamikom kao i 2024., jer ?e se inflacija i kamatne stope postupno smanjivati. U sljede?e dvije godine o?ekuje se i da ?e rast u zemljama u razvoju biti stabilan na oko 4 %. U tom slu?aju, takav bi rast bio slabiji nego prije pandemije te ne bi bio dostatan za poticanje napretka potrebnog za ubla?avanje siroma?tva i postizanje ?irih razvojnih ciljeva.
Ova analiza Svjetske banke prva je njezina sustavna ocjena uspje?nosti zemalja u razvoju u prvoj ?etvrtini 21. stolje?a. Pokazala je da su u prvom desetlje?u zemlje u razvoju rasle najbr?e od 1970-ih. No, napredak se postupno smanjivao nakon globalne financijske krize 2008. ¨C 2009. Posustala je i globalna ekonomska integracija: priljevi izravnih stranih ulaganja u zemlje u razvoju, izra?eni kao udio BDP-a, otprilike su se prepolovili u odnosu na po?etak 2000-ih. Nova ograni?enja svjetske trgovine u 2024. upeterostru?ila su se u odnosu na prosjek u razdoblju 2010. ¨C 2019. Stoga se cjelokupni ekonomski rast s 5,9 % 2000-ih smanjio na 5,1 % 2010-ih i 3,5 % 2020-ih. Izuzev Kine i Indije, prosje?ne stope rasta dohotka po stanovniku u zemljama u razvoju od 2014. pola su postotnog boda ni?e od rasta u bogatim ekonomijama, ?ime se pove?ava jaz izme?u bogatih i siroma?nih.
?Zemljama u razvoju sljede?ih 25 godina bit ?e te?e nego posljednjih 25¡±, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i vi?i potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. ?Izgubila se ve?ina nekada?njih pokreta?a njihova rasta. Njih su zamijenili ogromni izazovi: visoke razine duga, slab rast ulaganja i produktivnosti te sve ve?i tro?kovi klimatskih promjena. Sljede?ih godina zemlje u razvoju trebat ?e usvojiti nova pravila s naglaskom na unutarnjim reformama kako bi ubrzale privatna ulaganja, produbile trgovinske odnose i promicale u?inkovitije kori?tenje kapitala, ljudskih resursa i energije.¡±
Zemlje u razvoju va?nije su za globalnu ekonomiju nego ?to su to bile po?etkom stolje?a. One ?ine otprilike 45 % globalnog BDP-a, ?to je pove?anje s 25 % u 2000. Pove?ala se i njihova uzajamna ovisnost: vi?e od 40 % njihove robe izvozi se u druge zemlje u razvoju, dvostruko vi?e nego 2000. Zemlje u razvoju postale su i va?an izvor globalnih tokova kapitala, doznaka i razvojne pomo?i drugim zemljama u razvoju: u razdoblju od 2019. do 2023. na njih se odnosilo 40 % doznaka u svijetu, ?to je rast s 30 % u prvom desetlje?u ovog stolje?a.
Stoga te zemlje danas imaju ve?i utjecaj na rast i razvoj u drugim zemljama u razvoju. Na primjer, rast BDP-a od 1 postotnog boda u trima najve?im zemljama u razvoju, Kini, Indiji i Brazilu, nakon tri godine obi?no dovodi do kumulativnog pove?anja BDP-a od gotovo 2 % u drugim zemljama u razvoju. Me?utim, taj je u?inak tek upola manji od u?inka rasta u trima najve?im ekonomijama: Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama, europodru?ju i Japanu. Ukratko, blagostanje u zemljama u razvoju i dalje je ?vrsto vezano za rast u tim naprednim ekonomijama.?U svijetu koji karakteriziraju neizvjesne politike i trgovinske napetosti zemljama u razvoju trebat ?e odva?ne i sveobuhvatne javne politike kako bi iskoristile netaknute prilike za prekograni?nu suradnju¡±, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke i direktor Grupe za ekonomske izglede. ?Dobar bi po?etak bila uspostava strate?kih trgovinskih i investicijskih partnerstava s brzorastu?im tr?i?tima drugih zemalja u razvoju. Modernizacija prometne infrastrukture i standardizacija carinskih postupaka klju?ni su koraci za smanjenje nepotrebnih tro?kova i poticanje u?inkovitije trgovine. Stabilne makroekonomske politike u?vrstiile bi njihovu sposobnost no?enja s neizvjesnostima u svijetu.¡±
U izvje??u se napominje da bi se u sljede?e dvije godine zemlje u razvoju mogle suo?iti s ozbiljnim izazovima. Velika politi?ka neizvjesnost u svijetu mogla bi oslabiti povjerenje investitora i ograni?iti financijske tokove. Globalni rast mogao bi se smanjiti zbog sve ve?ih trgovinskih napetosti. Kontinuirana inflacija mogla bi odgoditi o?ekivana smanjenja kamatnih stopa. Me?utim, globalna ekonomija mogla bi biti i bolja od o?ekivanja, osobiti ako njezini najve?i pokreta?i, Sjedinjenje Ameri?ke Dr?ave i Kina, uspiju ubrzati svoja gospodarstva. U Kini bi se potra?nja mogla pove?ati dodatnim poticajnim mjerama. U Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama sna?na potro?nja ku?anstava mogla bi dovesti do neo?ekivano velikog rasta, ?to bi pozitivno utjecalo na zemlje u razvoju.
U izvje??u se tvrdi da unato? tim izazovima zemlje u razvoju na razli?ite na?ine mogu pobolj?ati svoje izglede za rast. S pomo?u pravih politika neke izazove ?ak mogu pretvoriti u zna?ajne prilike. Razvojem potrebne infrastrukture, ubrzavanjem klimatske tranzicije i pobolj?anjem ljudskog kapitala mogu se pove?ati izgledi za rast te se mo?e pridonijeti postizanju klimatskih i razvojnih ciljeva. U me?uvremenu bi, uz potporu multilateralnih institucija, sve zemlje trebale sura?ivati na boljem upravljanju globalnom trgovinom.
Preuzmite cijelo izvje??e: /gep (dostupno od 16. sije?nja 2025. u 13 h ET)
Izgledi za regije:
Isto?na Azija i Pacifik: O?ekuje se da ?e rast usporiti na 4,6 % u 2025. i 4,1 % u 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Europa i sredi?nja Azija: O?ekuje se da ?e se rast blago smanjiti na 2,5 % u 2025. prije nego ?to oja?a na 2,7 % u 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Latinska Amerika i Karibi: O?ekuje se da ?e se rast pribli?iti 2,5 % u 2025. i 2,6 % u 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Bliski istok i sjeverna Afrika: O?ekuje se da ?e se rast pove?ati na 3,4 % u 2025. i 4,1 % u 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Ju?na Azija: O?ekuje se da ?e se rast pove?ati na 6,2 % u 2025. i ostati na toj stopi 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Subsaharska Afrika: O?ekuje se da ?e se stopa rasta u?vrstiti na 4,1 % u 2025. i 4,3 % u 2026. Za vi?e informacija vidjeti
Website: /gep
