BRUXELLES, 17. svibnja 2023. ¨C Od 2020. dr?ave ?lanice Europske unije suo?avaju se s nizom istodobnih globalnih kriza, od pandemije bolesti COVID-19 do stalnih pove?anja tro?kova ?ivota, zbog kojih je do?lo do pada raspolo?ivog dohotka, smanjenja povjerenja, volatilnosti u bankarskom sektoru i na financijskim tr?i?tima te poo?trenih uvjeta financiranja, navodi se u danas objavljenom novom izvje??u Svjetske banke. Uz to, visoka inflacija dovela je do jednog od najizra?enijih istodobnih ciklusa poo?travanja monetarnih politika posljednjih godina. Kako bi ubla?ile te izazove, dr?ave ?lanice EU-a morat ?e pa?ljivo odmjeriti makroekonomske politike kojima ?e nastaviti obuzdavati inflaciju, izbjegavati dodatnu volatilnost financijskih tr?i?ta i za?tititi najsiroma?nije.
U najnovijem Redovnom ekonomskom izvje??u Svjetske banke za Europsku uniju (EU RER): ?Aktiviranje Europe ¨C dio 1.: uklju?ivi rast ¨C inflacija nagriza rast dohotka¡±, analiziraju se gospodarske promjene i izgledi u dr?avama ?lanicama EU-a, s naglaskom na uklju?ivosti. Isti?e se kako se 2023. u EU-u o?ekuje naglo usporavanje rasta jer visoka inflacija i akumulirane posljedice restriktivne monetarne politike umanjuju gospodarsku aktivnost. Iako u brojnim zemljama EU-a inflacija odnedavno pokazuje znakove posustajanja, i dalje je visoka, osobito u nekim od najsiroma?nijih gospodarstva EU-a koja se suo?avaju s izrazito jakom inflacijom cijena hrane. Unato? kontinuiranoj fiskalnoj potpori negativne posljedice visoke inflacije na realni raspolo?ivi dohodak nerazmjerno su vi?e pogodile najsiroma?nije u ovoj regiji.
?Izgledi za gospodarstvo EU-a i dalje su nestabilni¡±, rekla je Gallina A. Vincelette, regionalna direktorica Svjetske banke za dr?ave ?lanice EU-a. ?Iako rast cijena utje?e na sve, najve?i je utjecaj na ku?anstva s niskim dohotkom jer velik dio svojeg dohotka tro?e na hranu i energiju. Ciljane intervencije javnih politika i socijalne mjere va?ne su za za?titu siroma?nih i ranjivih od ekonomskih ?okova kao ?to je trenuta?na kriza tro?kova ?ivota.¡±
Iako je tr?i?te rada i dalje stabilno, uz gotovo rekordno niske stope nezaposlenosti u EU-u, nastavlja se neravnomjeran oporavak zaposlenosti, zbog ?ega su neke skupine stanovni?tva zapostavljene. Zapo?ljavanje radnika na nepuno radno vrijeme i mladih, kao i slabije obrazovanih i onih koji rade na fizi?ki zahtjevnim poslovima jo? je uvijek ni?e od razina prije pandemije.
Istra?ivanje provedeno u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Bugarskoj pokazalo je da se unato? fiskalnoj potpori i socijalnim mjerama ku?anstva te?ko nose s pove?anim tro?kovima ?ivota. U zemljama u kojima je provedeno istra?ivanje, u prolje?e i ljeto 2022. zabilje?eno je pove?anje udjela ku?anstava koja su izjavila da te?e spajaju kraj s krajem nego prije pandemije. U Rumunjskoj se broj takvih ku?anstva gotovo udvostru?io izme?u prolje?a 2021. i ljeta 2022. te se njihov udio pove?ao s 37 % na 63 %. Taj je trend zabilje?en i u Hrvatskoj (s 33 % na 58 %) i u Bugarskoj (s 33 % na 46 %). Ti su se trendovi vjerojatno nastavili i u 2023. zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka.
Dr?ave i dalje interveniraju kako bi za?titile svoja gospodarstva i stanovnike od krize tro?kova ?ivota, ali se njihove mjere potpore znatno razlikuju, ovisno o izlo?enosti u?incima prelijevanja ruske invazije na Ukrajinu i dostupnosti za?titnih mjera u okviru javnih politika. Ve?ina mjera bila je u obliku neciljane za?tite cijena, kao ?to su reguliranje cijena i subvencije, ?to nije optimalno jer se time naru?avaju cjenovni signali za potro?a?e i proizvo?a?e. Socijalne mjere klju?ne su za za?titu ku?anstava od razli?itih rizika; me?utim, ti programi i dalje nisu dovoljni za potporu najsiroma?nijima i najranjivijima.
Dobro ciljana fiskalna potpora mo?e potaknuti i ponovno uskla?ivanje potro?nje s prihodima, osobito u trenutku kad kreatori javnih politika zapo?inju s prijeko potrebnom fiskalnom konsolidacijom koja ve? kasni. Me?utim, izazov je ne pogor?ati usporavanje gospodarstva zbog mjera koje se poduzimaju u cilju fiskalne konsolidacije, kao ?to je to bio slu?aj nakon globalne financijske krize. Zemlje mogu uskladiti te prioritete smanjenjem neciljanih poreznih olak?ica, pobolj?anjem porezne administracije, pro?irenjem porezne osnovice i ukidanjem subvencija za fosilna goriva. Te su subvencije skupe i poti?u potra?nju za okoli?no ?tetnim i uglji?no intenzivnim izvorima energije, ?ime se umanjuju poticaji za o?uvanje energije i stvara napetost u postizanju dugoro?nijih klimatskih ciljeva. Dr?ave ?lanice EU-a morat ?e ponovno uspostaviti svoje makroekonomske za?titne mjere te za?tititi ranjive od budu?ih ?okova.
Regionalne mjere Svjetske banke u Europi i sredi?njoj Aziji
Od velja?e 2022. Svjetska banka aktivirala je vi?e od 23 milijarde USD financijske potpore Ukrajini, od ?ega je ispla?eno vi?e od 20 milijardi USD (prema podacima od 27. travnja 2023.). To uklju?uje 3,4 milijarde USD iz vlastitih sredstava Svjetske banke te jo? 6,5 milijardi USD sredstava Banke planiranih za sljede?ih 12 mjeseci.
Nakon razornih potresa u Turskoj u velja?i 2023. Svjetska banka odmah je najavila inicijalnu potporu od 1,78 milijardi USD za pomo? i oporavak, a 27. velja?e u okviru Ban?ine inicijalne brze procjene ?tete procijenjeno je da izravna ?teta na infrastrukturi u Turskoj iznosi 34,2 milijarde USD, ?to je ekvivalentno 4 % njezina BDP-a u 2021.
