ľ¹ÏÓ°Ôº

Stopa rasta BDP-a u Hrvatskoj i dalje iznad prosjeka EU-a, ?ime se ekonomska konvergencija dodatno ubrzala

WASHINGTON, 17. listopada 2024. -¨C Prema danas objavljenom izvje??u Svjetske banke o zemljama razvoju na prostoru Europe i sredi?nje Azije (ECA Economic Update) gospodarski rast u regiji stabilizira se nakon vi?estrukih kriza, ali na ni?im razinama nego po?etkom 2000-ih.

U posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo je br?e od prosjeka EU-a. Hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne mo?i) 2023. dosegnuo je 76 % prosjeka EU-a, u odnosu na  67 % u 2019. O?ekuje se da ?e 2024. gospodarstvo rasti za 3,5 %, uglavnom zahvaljuju?i sna?noj doma?oj potra?nji. Iako ?e se u 2024. deficit dr?ave znatno pove?ati, o?ekuje se da ?e u sljede?e dvije godine ukupna dr?avna potro?nja ostati s ograni?ena, ?to bi, u kombinaciji s trenuta?nim gospodarskim rastom, trebalo omogu?iti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga.

Ove godine u regiji se o?ekuje umjeren rast od 3,3 % u odnosu na 3,5 % u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 % u 2025. To je znatno slabije od prosje?nog rasta od 5,1 % u razdoblju od 2000. do 2009. i ni?e od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka. Zbog ni?e inflacije ove su godine neke sredi?nje banke po?ele sni?avati svoje kamatne stope. Me?utim, prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvje??u se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za sna?niji gospodarski rast i ja?anje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

?Zemlje Europe i sredi?nje Azije vje?to su upravljale nedavnim ?okovima kao ?to su visoka inflacija, negativne posljedice ruske invazije u Ukrajini i slabijem rastu u Europskoj uniji, klju?nom izvoznom tr?i?tu regije¡±, rekla je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Za ve?i rast produktivnosti u dugoro?nom razdoblju zemlje u regiji morat ?e znatno pobolj?ati kvalitetu sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, ?to je klju?no za ja?anje ljudskog kapitala i kreativnosti.¡±

Trenuta?no se gospodarski rast zemalja u razvoju u Europi i sredi?njoj Aziji temelji na osobnoj potro?nji zahvaljuju?i rastu pla?a, dr?avnim transferima ku?anstvima i smanjenju inflacije. Priljevi od doznaka iz inozemstva tako?er su na razinama prije pandemije te i dalje podupiru gospodarsko ?irenje na zapadnom Balkanu, u ju?nom Kavkazu i sredi?njoj Aziji.

Turizam je jo? jedna svijetla to?ka u kontekstu razvoja regije, pri ?emu dolasci me?unarodnih turista nadilaze razine prije pandemije. U Turskoj je zabilje?eno gotovo 30 % vi?e dolazaka turista u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje 2018. i 2019. Me?utim, izvoz robe slabo se oporavljao zbog usporavanja rasta gospodarstva Europske unije.

U Ukrajini ?e velike ?tete uzrokovane ruskom invazijom i opse?nim prekidima u opskrbi elektri?nom energijom vjerojatno dovesti do usporavanja rasta s 5,3 % pro?le godina na 3,2 % ove godine i 2 % u 2025. O?ekuje se da ?e u Rusiji restriktivnija monetarna politika i sve ve?a obvezuju?a ograni?enja proizvodnih kapaciteta i radnih resursa usporiti rast s 3,6 % u 2023. na 3,2 % ove godine i 1,6 % u 2025.

U Turskoj, drugom najve?em gospodarstvu regije nakon Rusije, rast ?e ove godine usporiti na 3,2 %, s 5,1 % u 2023. zbog aktualnog restrukturiranja gospodarstva s rasta na temelju potro?nje te normalizacije monetarne i fiskalne politike. Naglo je usporio i  rast investicija zbog smanjenja javnih ulaganja, visokih tro?kova zadu?ivanja i dodatnog usporavanja gra?evinske industrije.

Ulaganje u obrazovanje za ja?anje ljudskog kapitala i poticanje rasta

U posebnoj analizi ljudskih resursa i njihove klju?ne uloge u poticanju gospodarskog rasta zaklju?eno je da se kvaliteta obrazovanja pogor?ava u klju?nom trenutku kad se brojne zemlje u regiji ve? suo?avaju sa znatnim izazovima u pogledu demografskih kretanja i ljudskog kapitala. U brojnim zemljama stanovni?tvo ubrzano stari, dok je u nekim dijelovima regije stopa participacije radne snage i dalje niska, osobito za ?ene.

?Za dugoro?ni rast u regiji najpotrebnije je pove?ati kvalitetu obrazovanja, osobito visokog¡±, rekao je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i sredi?nju Aziju. ?Prioritiziranjem kvalitete obrazovanja i podr?avanjem cjelo?ivotnog u?enja zemlje ?e mo?i ja?ati svoj ljudski kapital, smanjiti pogre?nu raspodjelu resursa i gubitak stru?ne radne snage, potaknuti inovacije i usmjeravati odr?ivi gospodarski rast i razvoj.¡±

U izvje??u se napominje da su u ?itavoj regiji stope upisa na svim razinama obrazovanja visoke. Problem je u kvaliteti obrazovanja, koja se posljednjih godina smanjila. U posljednjih deset godina znatno su se pogor?ali rezultati testiranja PISA (Programa za me?unarodnu procjenu u?enika), koje se provodi me?u 15-godi?njicima. Razlike u kvaliteti osnovnog (primarnog i sekundarnog) obrazovanja osobito su velike za u?enike iz nepovoljnog okru?enja.

Rezultati su jo? slabiji za visoko obrazovanje. Zemlje u drugim regijama sa sli?nom kvalitetom osnovnog obrazovanja ili sli?nom razinom dohotka imaju bolja sveu?ili?ta. Na primjer, samo se devet institucija iz regije nalazi me?u 500 najuspje?nijih sveu?ili?ta u svijetu prema ?asopisu Times Higher Education.

Slabosti su sustava visokog obrazovanja, me?u ostalim, zastarjeli kurikulumi, izostanak ulaganja u opremu i infrastrukturu, lo?e upravljanje i neuskla?enost obrazovanja i potreba na tr?i?tu rada. Za otklanjanje tih izazova trebat ?e ubrzati kurikularne reforme, osobito u predmetima iz STEM podru?ja (znanost, tehnologija, in?enjerstvo i matematika), pove?ati kvalitetu visokog obrazovanja te zaposliti vi?e bolje osposobljenih profesora kako bi se potaknuo razvoj ljudskog kapitala.